О нама

Uprava JKP Vodovod „IBAR“ Kos. Mitrovica
Ul. Lola Ribara bb.
Telefon ; 028 425122
Telefon fax ; 028425 124
E-mail:
Proivodnja i distribucija vode:
Fabrika vode u Šipolju koja se nalaz na južnoj strani Kosovske Mitrovice .
Distribucija vode severni deo Kos. Mitrovica.
Pumpna stanica Suvi Do.
Rezervoar Bolnica
Rezervoar Zvečan.
Rezervoar Kukavica
Ispomoć, rerni bunari u Suvom Dolu.
Tehnička služba;
Ul. Lola ribara bb.
Telefon 028 425122
Prijava kvarova  telefon; 028 421235
Osnovna delatnost „Vodovoda „ je snadbevanje potrošača pitkom i higijenski ispravnom vodom za piće, odvodjenje otpadnih voda održavanje , opravka , rekonstrukcija sistema vodosnadbevanja i odvodjenje otpadnih voda , održavanja priključaka ,vodomera, hidranata  izrada tehničke dokumentacije  , kontrola kvaliteta vode , o čemu se brine 88 naših radnika.
Advertisements

Историјат

Istorijat

Početak organizovanog snadbevanja pijaćom vodom Kosovsk eMitrovice datira još od 1938 godine

Sa rerni bunarima i natopnim poljima , u crpnoj stanici Suvi Do sa početnim kapacitetom od 50l/s vode.

Da bi do 1984 godine povećala kapacitet snadbevanja pijaćom vodom od 150l/s vode. Aizgradnjom fabrike vode u Šipolju  povećan je kapacitet vodosnadbevanja na 300 l/s vode, i da bi sekasnije  kroz nekoliko godina , proširili kapacitet za još dodatnih 150 l/s vode.  Tako da je fabrika vode u Šipolju  do 16.06.1999 godine distribuirala pitku i higijenski ispravnu vodu sa kapacitetom od 450 l/s vode.

Osnovna sirovina za obezbedjivanje pitke vode je kanal Ibar Lepenac vodozahvata sajezera Gazivode.

Уводна реч директора

Reč DirektoraDobro dosli na web stranice JKP Vodovod „IBAR“ Kosovska Mitrovica.
Zadovoljstvo nam je da Vam predstavimo preduzeće sa dugogodisnjom tradicijom u proizvodnji i distribuciji vode.
Prolazile su godine , menjali se periodi rata i mira , razarale nas razn enedaće , i kroz sva ta razdoblja , Mitrovački Vodovod je opstao , rastao , štitio svoju mrezu i obezbedjivao potrošačima kvalitetnu vodu za piće.
Hvala Vam što ćete odvojiti Vaše dragoceno vreme da nas upoznate.

 

Обрасци

Нема образаца за преузимање

Нема тендера.

Нема најављених радова на водоводној мрежи.

Нема пријављених кварова на водоводној мрежи.

Информатизација

Projekat za izgradnju integralnog informacionog sistema, koji obuhvaća aktivnosti iz svih vitalnih segmenata preduzeća, rađen je tokom 1998.godine, a u januaru 1999. potpuno je stavljen u funkciju. Projekat je većim dijelom finansiran iz sredstava donacije Finske vlade, a dijelom vlastitim ulaganjem.
Donacija je realizovana kroz dvije faze tj. dva sklopljena ugovora sa firmom OPTIMA-OR iz Sarajeva kao izvođačem cjelokupnog projekta.

Cijeli projekat je obuhvatao:

1. Nabavku i instaliranje HW opreme
U svim službama na svakoj od naših lokacija, od čega posebno treba naglasiti dvije SERVER mašine sa dva procesora pod OS SCO UNIX, koje se nalaze na dva lokaliteta u ul. Jaroslava Černija i ul. Terezija. Server mašine dovoljno su jake da mogu prihvatiti priključenje još do 100 radnih stanica na lokalitetu J. Černija i još do 80 radnih stanica na lokalitetu Terezija za rad u client/server arhitekturi na aplikacijama pod ORACLE bazom.

2. Komunikaciona oprema za:
a/ LAN na svakoj od lokacija, pri čemu svaka ima kompletno izvedeno kabliranje za pasivnu opremu za duži period naših potreba, koje će omogućavati brzine
prenosa do 100 Mbs, tako da eventualni prelazak na Fast Ethernet neće zahtijevati izmjenu sistema kablova.

b/ WAN koji povezuje sve naše lokacije: Jaroslav Černi, Terezija, Azize Šaćirbegović, PS Centar, Paromlinska i dva udaljena skladišta. Povezivanje LAN-ova
obavljeno je iznajmljenim PTT linijama, a zgrade unutar lokacije Jaroslav Černi povezane su optičkim kablom.

Bitno je da u projektu LAN-a po lokacijama i ukupnog WAN-a, nismo ostali zatvoreni sa postojećim kapacitetima, nego su otvorene mogućnosti dalje dogradnje uz minimalna ulaganja. Ovim smo dobili idealnu platformu za izgradnju inegralnog informacionog sistema jer smo obezbijedili komunikaciju sa svim lokacijama koje su u sastavu KJKP „ViK“.

3. Izradu aplikativnog software-a:
Kroz aplikativna rješenja obuhvatili smo veliki dio poslova u preduzeću, posebno na lokacijama Terezija (finansijsko-ekonomski poslovi) i Jaroslava Černija (baždarnica, vodomjeri, naplata) i kroz dostupnost svih informacija rukovodnim strukturama. Cjelokupni aplikativni software rađen je sa alatima ORACLE RDBMS u WINDOWS okruženju i instaliran je na dvije SERVER mašine, ovisno o poslovima koje pokrivaju:
– aplikacijama iz domena finansijsko-ekonomskih poslova pokriveni su poslovi kojima se zaokružuje praćenje tokova novca, roba i usluga. Dio ovih
aplikacija, koji pokriva skladišno poslovanje, instaliran je na PC- jevima u skladištima Briješće i Stup i modemskom vezom ostvaruje komunikaciju sa bazom
materijalnog poslovanja na SERVER-u u Tereziji;
– aplikacija obračuna potrošnje vode sa svim modulima koji je čine, instalirana je na SERVER-u na lokaciji J.ČERNIJA i ostvaruje direktnu komunikaciju sa
bazom na drugom SERVER-u. Ova baza podataka namjenjena je za rad svima, koji se bave finansijskim i naturalnim pokazateljima potrošnje vode.

Svi korisnici, koji imaju dozvolu za rad sa ovim aplikacijama bez obzira na kojoj se lokaciji nalaze, imaju direktan pristup ovoj bazi, bilo da je pretražuju ili ažuriraju.
Aplikacija je napravljena tako da funkcionalno zaokružuje određene grupe poslova: mjerenje i očitanje potrošnje vode, evidencije vodomjera i baždarenje, obračun potrošnje vode sa naplatom i utuženjima.
Ovaj specifični aplikativni softwar rađen je po našim projektnim zahtjevima i sa učešćem naših radnika u zajedničkom timu na izradi cjelokupnog projekta. On pokriva širok dijapazon poslova preduzeća i daje mogućnost da se, koristeći ga, povežu sve lokacije koje su u sastavu VIK-a.

Ono što treba posebno naglasiti već je ostvareno: povezivanje ove baze podataka sa bazom Geografskog informacionog sistema (GIS), koju uglavnom sami razvijamo.
S obzirom na to da se svakodnevnim stvaranjem velikog broja različitih transakcija ušlo u 2001. godinu sa oko 10.000.000 različitih vrsta slogova, morali smo voditi posebnu brigu o arhiviranju podataka. To je rezultiralo izradom novog modula arhiviranja podataka i kupovinom dvije nove izuzetno moćne server mašine, koje su određene za transakcione server-e. Stare server mašine ostavili smo za arhivske baze podataka. Posljedica ovog projekta je i prelazak na novi OS NT 2000 na sva četiri server-a, čime smo napustili OS SCO UNIX. Napravili smo još i upgrade baze sa Oracle7.3 na Oracle 9i.

S ponosom možemo istaći da naše preduzeće sada ima informacioni sistem na kome nam i mnoge razvijene zemlje mogu pozavidjeti. Imamo više od 160 PC radnih stanica na svim našim lokacijama koje su uvezane u mrežu, čime smo dobili mogućnost međusobnog komuniciranja svih instaliranih PC radnih stanica bilo kroz rad na aplikacijama koje su u eksploataciji ili na nivou E-mail pošte. Razvili smo i već koristimo servis INTRANET za protok informacija od internog značaja za preduzeće u lokalnoj mreži računara. Njegova osnovna namjena je da informacije od zajedničkog značaja budu dostupne svim zaposlenim radnicima u Preduzeću.

Геоинформациони систем

GIS Arhitektura

Projektom razvoj GIS-a, u našem preduzeću formiran je Digitalni katastarski plan vodovodne i kanalizacione mreže, odnosno svih elemenata: potrošača, ulica, kvarova i nekih općih podataka o granicama zona i podzona vodosnabdijevanja, zaštitnih zona izvorišta, rijeka, administrativnih granica i dr.
Ovim projektom formiran je digitalni katastar geodetskih planova komunalnih uređaja i instalacija u razmjerama 1:500 i 1:1000 i drugim standardnim razmjerama na cijelom obuvatu poslovanja Preduzeća

Svi ovi podaci pohranjeni su na GIS server ( Autodesk Map Guide server ), preko kojeg podatke i programska rješenja koristi 165 zaposlenika unutar preduzeća na jednostavan način putem Internet Explorera.

Uz obezbijeđeni hardver, softver i informatičku mrežu i uz već postojeću bazu potrošača MONV i telemetrijski sistem, podaci iz GIS-a dovedeni su do svih korisnika. Na taj način uspostavljena je kompletna GIS Klien/Server arhitektura.

Obezbijeđeno je aplikativno rješavanje pojedinih interaktivnih relacija između sve tri baze ( GIS, MONV – Mjerenje, Očitanje, Naplata Vode i TELEMETRIJA) i interaktivan odnos korisnika između sebe i u odnosu na baze podataka.

Uređene podatke sa GIS servera korisnici mogu pregledavati, koristiti, štampati, mogu se geolocirati i zumirati na bilo koji element iz digitalnog katastra.

Mogu editovati prostorne i atributne podatke, ili postavljati različite upite na postojeće baze podataka.

Neke radne procedure, koje se tiču češće razmjene podataka između više službi i korisnika (pogotovo onih službi sa izdvojenih lokacija), pomoću „klasičnih“ Web aplikacija implementirane su u GIS.

Na taj način programski su obrađene radne procedure prijavljivanja otkrivenih kvarova, otvaranje radnih naloga za iskope, potvrđivanje popravke kvara, ovjere kvarova i značajne procedure bilansa voda i izračuna gubitka vode. Uređena je i digitalna tehnička dokumentacija svih objekata voda.

Interesantno je naglasiti da se same aktivnosti na kvarovima usko vežu za rad tri službe sa tri različite lokacije, tako da je komunikacijom putem servera i mreža značajno ubrzan prenos, obezbjeđenosti i bekap podataka. U svakom momentu i za bilo koji vremenski period moguć je presjek stanja kvarova, podjela po statusima, tipovima, uočavanje prekida aktivnosti u lancu aktivnosti i dr.

Dostignuti nivo uvođenja GIS-a u rad Preduzeća, omogućava prije svega, znatno veću efikasnost na planu istraživanja i opravke kvarova, odnosno smanjenja gubitaka.
Kada je riječ o istraživanju, stvoreni su uslovi za makro lociranje i utvrđivanje područja koja imaju najveće gubitke, te se na taj način mogu efikasnije tražiti najveći kvarovi i curenja na vodovodnoj mreži.

Što se tiče opravki kvarova, veoma je ubrzan postupak prijave, otvaranja radnog naloga i konkretne opravke, jer se svi podaci praktično istovremeno mogu povući sa jednog mjesta (servera). Mogućnosti raznih analiza gotovo se ne mogu izbjeći, a na taj način se mogu donositi pravilne i jasne odluke o konkretnim mjerama (prioritetima za opravke, rekonstrukcije, zamjene itd.).

Druga značenja aplikacija su bilans zona vodosnabdijevanja i proračun gubitka vode (količina neoprihodovane vode) u svim zonama i podzonama vodosnabdijevanja. Izračun gubitka po zonama vrši se na osnovu kontinuiranog praćenja i bilježenja podataka o ulazu vode u zone vodosnabdijevanja sa jedne strane, i na osnovu podataka o potrošnji vode iz poslovno-informacionog sistema sa druge strane. Uz pomoć GIS alata, kreiran je digitalni katastar vodomjernih mjesta koja su pridružena adekvatnim zonama vodosnabdijevanja. Ova procedura ima za cilj kontinuirano praćenje gubitka vode u zonama i efikasno planiranje poslova na istraživanju i otklanjanju gubitaka.

U novonastaloj praksi, uopće u komunalnoj hidrotehnici, GIS je temeljna pretpostavka za daleko bolju efikasnost u aktivnostima na smanjenju gubitaka vode. Nadamo se da su naša očekivanja u tom pravcu sasvim realna, a vrijeme pred nama će pokazati koliko smo bili u pravu. Veliki korak, kada se radi uopće o upotrebi GIS-a jeste i mogućnost preuzimanja podataka iz arhivske baze telemetrijskog sistema, što je od izuzetnog značaja za bilansiranje količina vode, odnosno izradu korektivnih planova istraživanja i analize gubitaka vode na vodovodnoj mreži.

Aplikacijom Tehnička dokumentacija objekata vodovoda na GIS Serveru, pohranjeni su svi podaci o rezervoarima, pumpnim stanicama, izvorištima, bunarima. Svi ovi objekti dati su u tzv. kartotekama na način da su predstavljeni CAD shemama, slikama, situacijama i tabelama pripadajućih agregata i armatura.
Aplikacija je dio radnog procesa održavanja pogonske spremnosti sistema vodosnabdijevanja građana vodom.

U pripremi su programska rješenja, kojima bi se podržavali procesi otkrivanja i popravke kvarova nastalih na kanalizacionoj mreži, procesi održavanja prostorne baze vodomjernih mjesta i procesi rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže.

GIS će biti stalno dograđivan u smislu unosa novih podataka, novih aplikacija, koje će, sasvim sigurno, biti izraz velikog broja korisnika.

Телеметрија

Uvođenjem sistema daljinskog nadzora i upravljanja stekli su se uslovi za kvalitetniji i pouzdaniji rad vodovodnog sistema grada Sarajeva, a ostvarene su i znatne uštede u eksploataciji i održavanju istog. Telemetrijskim sistemom je do sada obuhvačeno oko 100 objekata (bunari, pumpne stanice, filterska postrojenja, rezervoari, regulacioni šahtovi), a ovaj broj se povećava iz godine u godinu izgradnjom novih objekata.
Sistem je koncipiran tako da sve prikupljene informacije sa objekata se prenose do pet podcentara, a dio informacija uglavnom mjerenja nivoa, protoka, pritisaka i struja motora se proslijeđuju u dispečerski centar.
Prenos podataka od objekata do podcentara i dispečerskog centra se ostvaruje preko vlastite radio mreže i kablova.

Da bi se moglo upravljati i pratiti stanje na objektima neophodno ih je opremiti raznim vrstama mjerača, pretvarača, signalizatora i izvršnih organa (mjerači protoka, nivoa, pritiska, pretvarači napona, struje, javljači provale, motorizovani zatvarači, izvršni releji..). Iako je na objektima instalirano 104 mjerača nivoa, 107 mjerača protoka, 72 mjerača pritiska, 130 motorizovanih zatvarača potrebno je još jako puno sredstava da bi se svi objekti, obuhvaćeni telemetrijom, potpuno opremili mjernom opremom i izvršnim organima.
Za prikupljanje podataka i izvršavanje upravljačkih funkcija na objektima koriste se programabilni logički kontroleri renomiranih proizvođača ove vrste opreme: Motorola, Allen Bradley, Mitsubishi, Meller. Podcentar je mjesto koncentracije svih informacija sa objekata, koji mu tehnološki pripadaju. Informacije se prihvataju i obrađuju na računaru kako bi se na jednostavan način omogućilo dežurnom osoblju „on line“ praćenje stanja na objektima, kao i izdavanje komandi. Dio informacija, koje su dovoljne za sagledavanje funkcionisanja kompletnog vodovodnog sistema, iz podcentara se proslijeđuje u dispečerski centar. Informacije se prenose radio putem između računara u podcentru i dispečerskom centru. Na osnovu raspoloživih podataka dispečer daje instrukcije osoblju u podcentrima kakve manipulacije (akcije) treba preduzeti. Obzirom na jako veliki broj objekata bez posade i njihovu veliku udaljenost od podcentara i dispečerskog centra danas je nezamislivo upravljati ovako velikim vodovodnim sistemom bez telemetrije. Stoga treba preduzimati sve da se ovaj sistem održi u punoj funkciji uz istovremeno održavanje i kompletiranje mjerno regulacione opreme na objektima.