Информатизација

Projekat za izgradnju integralnog informacionog sistema, koji obuhvaća aktivnosti iz svih vitalnih segmenata preduzeća, rađen je tokom 1998.godine, a u januaru 1999. potpuno je stavljen u funkciju. Projekat je većim dijelom finansiran iz sredstava donacije Finske vlade, a dijelom vlastitim ulaganjem.
Donacija je realizovana kroz dvije faze tj. dva sklopljena ugovora sa firmom OPTIMA-OR iz Sarajeva kao izvođačem cjelokupnog projekta.

Cijeli projekat je obuhvatao:

1. Nabavku i instaliranje HW opreme
U svim službama na svakoj od naših lokacija, od čega posebno treba naglasiti dvije SERVER mašine sa dva procesora pod OS SCO UNIX, koje se nalaze na dva lokaliteta u ul. Jaroslava Černija i ul. Terezija. Server mašine dovoljno su jake da mogu prihvatiti priključenje još do 100 radnih stanica na lokalitetu J. Černija i još do 80 radnih stanica na lokalitetu Terezija za rad u client/server arhitekturi na aplikacijama pod ORACLE bazom.

2. Komunikaciona oprema za:
a/ LAN na svakoj od lokacija, pri čemu svaka ima kompletno izvedeno kabliranje za pasivnu opremu za duži period naših potreba, koje će omogućavati brzine
prenosa do 100 Mbs, tako da eventualni prelazak na Fast Ethernet neće zahtijevati izmjenu sistema kablova.

b/ WAN koji povezuje sve naše lokacije: Jaroslav Černi, Terezija, Azize Šaćirbegović, PS Centar, Paromlinska i dva udaljena skladišta. Povezivanje LAN-ova
obavljeno je iznajmljenim PTT linijama, a zgrade unutar lokacije Jaroslav Černi povezane su optičkim kablom.

Bitno je da u projektu LAN-a po lokacijama i ukupnog WAN-a, nismo ostali zatvoreni sa postojećim kapacitetima, nego su otvorene mogućnosti dalje dogradnje uz minimalna ulaganja. Ovim smo dobili idealnu platformu za izgradnju inegralnog informacionog sistema jer smo obezbijedili komunikaciju sa svim lokacijama koje su u sastavu KJKP „ViK“.

3. Izradu aplikativnog software-a:
Kroz aplikativna rješenja obuhvatili smo veliki dio poslova u preduzeću, posebno na lokacijama Terezija (finansijsko-ekonomski poslovi) i Jaroslava Černija (baždarnica, vodomjeri, naplata) i kroz dostupnost svih informacija rukovodnim strukturama. Cjelokupni aplikativni software rađen je sa alatima ORACLE RDBMS u WINDOWS okruženju i instaliran je na dvije SERVER mašine, ovisno o poslovima koje pokrivaju:
– aplikacijama iz domena finansijsko-ekonomskih poslova pokriveni su poslovi kojima se zaokružuje praćenje tokova novca, roba i usluga. Dio ovih
aplikacija, koji pokriva skladišno poslovanje, instaliran je na PC- jevima u skladištima Briješće i Stup i modemskom vezom ostvaruje komunikaciju sa bazom
materijalnog poslovanja na SERVER-u u Tereziji;
– aplikacija obračuna potrošnje vode sa svim modulima koji je čine, instalirana je na SERVER-u na lokaciji J.ČERNIJA i ostvaruje direktnu komunikaciju sa
bazom na drugom SERVER-u. Ova baza podataka namjenjena je za rad svima, koji se bave finansijskim i naturalnim pokazateljima potrošnje vode.

Svi korisnici, koji imaju dozvolu za rad sa ovim aplikacijama bez obzira na kojoj se lokaciji nalaze, imaju direktan pristup ovoj bazi, bilo da je pretražuju ili ažuriraju.
Aplikacija je napravljena tako da funkcionalno zaokružuje određene grupe poslova: mjerenje i očitanje potrošnje vode, evidencije vodomjera i baždarenje, obračun potrošnje vode sa naplatom i utuženjima.
Ovaj specifični aplikativni softwar rađen je po našim projektnim zahtjevima i sa učešćem naših radnika u zajedničkom timu na izradi cjelokupnog projekta. On pokriva širok dijapazon poslova preduzeća i daje mogućnost da se, koristeći ga, povežu sve lokacije koje su u sastavu VIK-a.

Ono što treba posebno naglasiti već je ostvareno: povezivanje ove baze podataka sa bazom Geografskog informacionog sistema (GIS), koju uglavnom sami razvijamo.
S obzirom na to da se svakodnevnim stvaranjem velikog broja različitih transakcija ušlo u 2001. godinu sa oko 10.000.000 različitih vrsta slogova, morali smo voditi posebnu brigu o arhiviranju podataka. To je rezultiralo izradom novog modula arhiviranja podataka i kupovinom dvije nove izuzetno moćne server mašine, koje su određene za transakcione server-e. Stare server mašine ostavili smo za arhivske baze podataka. Posljedica ovog projekta je i prelazak na novi OS NT 2000 na sva četiri server-a, čime smo napustili OS SCO UNIX. Napravili smo još i upgrade baze sa Oracle7.3 na Oracle 9i.

S ponosom možemo istaći da naše preduzeće sada ima informacioni sistem na kome nam i mnoge razvijene zemlje mogu pozavidjeti. Imamo više od 160 PC radnih stanica na svim našim lokacijama koje su uvezane u mrežu, čime smo dobili mogućnost međusobnog komuniciranja svih instaliranih PC radnih stanica bilo kroz rad na aplikacijama koje su u eksploataciji ili na nivou E-mail pošte. Razvili smo i već koristimo servis INTRANET za protok informacija od internog značaja za preduzeće u lokalnoj mreži računara. Njegova osnovna namjena je da informacije od zajedničkog značaja budu dostupne svim zaposlenim radnicima u Preduzeću.

Геоинформациони систем

GIS Arhitektura

Projektom razvoj GIS-a, u našem preduzeću formiran je Digitalni katastarski plan vodovodne i kanalizacione mreže, odnosno svih elemenata: potrošača, ulica, kvarova i nekih općih podataka o granicama zona i podzona vodosnabdijevanja, zaštitnih zona izvorišta, rijeka, administrativnih granica i dr.
Ovim projektom formiran je digitalni katastar geodetskih planova komunalnih uređaja i instalacija u razmjerama 1:500 i 1:1000 i drugim standardnim razmjerama na cijelom obuvatu poslovanja Preduzeća

Svi ovi podaci pohranjeni su na GIS server ( Autodesk Map Guide server ), preko kojeg podatke i programska rješenja koristi 165 zaposlenika unutar preduzeća na jednostavan način putem Internet Explorera.

Uz obezbijeđeni hardver, softver i informatičku mrežu i uz već postojeću bazu potrošača MONV i telemetrijski sistem, podaci iz GIS-a dovedeni su do svih korisnika. Na taj način uspostavljena je kompletna GIS Klien/Server arhitektura.

Obezbijeđeno je aplikativno rješavanje pojedinih interaktivnih relacija između sve tri baze ( GIS, MONV – Mjerenje, Očitanje, Naplata Vode i TELEMETRIJA) i interaktivan odnos korisnika između sebe i u odnosu na baze podataka.

Uređene podatke sa GIS servera korisnici mogu pregledavati, koristiti, štampati, mogu se geolocirati i zumirati na bilo koji element iz digitalnog katastra.

Mogu editovati prostorne i atributne podatke, ili postavljati različite upite na postojeće baze podataka.

Neke radne procedure, koje se tiču češće razmjene podataka između više službi i korisnika (pogotovo onih službi sa izdvojenih lokacija), pomoću „klasičnih“ Web aplikacija implementirane su u GIS.

Na taj način programski su obrađene radne procedure prijavljivanja otkrivenih kvarova, otvaranje radnih naloga za iskope, potvrđivanje popravke kvara, ovjere kvarova i značajne procedure bilansa voda i izračuna gubitka vode. Uređena je i digitalna tehnička dokumentacija svih objekata voda.

Interesantno je naglasiti da se same aktivnosti na kvarovima usko vežu za rad tri službe sa tri različite lokacije, tako da je komunikacijom putem servera i mreža značajno ubrzan prenos, obezbjeđenosti i bekap podataka. U svakom momentu i za bilo koji vremenski period moguć je presjek stanja kvarova, podjela po statusima, tipovima, uočavanje prekida aktivnosti u lancu aktivnosti i dr.

Dostignuti nivo uvođenja GIS-a u rad Preduzeća, omogućava prije svega, znatno veću efikasnost na planu istraživanja i opravke kvarova, odnosno smanjenja gubitaka.
Kada je riječ o istraživanju, stvoreni su uslovi za makro lociranje i utvrđivanje područja koja imaju najveće gubitke, te se na taj način mogu efikasnije tražiti najveći kvarovi i curenja na vodovodnoj mreži.

Što se tiče opravki kvarova, veoma je ubrzan postupak prijave, otvaranja radnog naloga i konkretne opravke, jer se svi podaci praktično istovremeno mogu povući sa jednog mjesta (servera). Mogućnosti raznih analiza gotovo se ne mogu izbjeći, a na taj način se mogu donositi pravilne i jasne odluke o konkretnim mjerama (prioritetima za opravke, rekonstrukcije, zamjene itd.).

Druga značenja aplikacija su bilans zona vodosnabdijevanja i proračun gubitka vode (količina neoprihodovane vode) u svim zonama i podzonama vodosnabdijevanja. Izračun gubitka po zonama vrši se na osnovu kontinuiranog praćenja i bilježenja podataka o ulazu vode u zone vodosnabdijevanja sa jedne strane, i na osnovu podataka o potrošnji vode iz poslovno-informacionog sistema sa druge strane. Uz pomoć GIS alata, kreiran je digitalni katastar vodomjernih mjesta koja su pridružena adekvatnim zonama vodosnabdijevanja. Ova procedura ima za cilj kontinuirano praćenje gubitka vode u zonama i efikasno planiranje poslova na istraživanju i otklanjanju gubitaka.

U novonastaloj praksi, uopće u komunalnoj hidrotehnici, GIS je temeljna pretpostavka za daleko bolju efikasnost u aktivnostima na smanjenju gubitaka vode. Nadamo se da su naša očekivanja u tom pravcu sasvim realna, a vrijeme pred nama će pokazati koliko smo bili u pravu. Veliki korak, kada se radi uopće o upotrebi GIS-a jeste i mogućnost preuzimanja podataka iz arhivske baze telemetrijskog sistema, što je od izuzetnog značaja za bilansiranje količina vode, odnosno izradu korektivnih planova istraživanja i analize gubitaka vode na vodovodnoj mreži.

Aplikacijom Tehnička dokumentacija objekata vodovoda na GIS Serveru, pohranjeni su svi podaci o rezervoarima, pumpnim stanicama, izvorištima, bunarima. Svi ovi objekti dati su u tzv. kartotekama na način da su predstavljeni CAD shemama, slikama, situacijama i tabelama pripadajućih agregata i armatura.
Aplikacija je dio radnog procesa održavanja pogonske spremnosti sistema vodosnabdijevanja građana vodom.

U pripremi su programska rješenja, kojima bi se podržavali procesi otkrivanja i popravke kvarova nastalih na kanalizacionoj mreži, procesi održavanja prostorne baze vodomjernih mjesta i procesi rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže.

GIS će biti stalno dograđivan u smislu unosa novih podataka, novih aplikacija, koje će, sasvim sigurno, biti izraz velikog broja korisnika.

Телеметрија

Uvođenjem sistema daljinskog nadzora i upravljanja stekli su se uslovi za kvalitetniji i pouzdaniji rad vodovodnog sistema grada Sarajeva, a ostvarene su i znatne uštede u eksploataciji i održavanju istog. Telemetrijskim sistemom je do sada obuhvačeno oko 100 objekata (bunari, pumpne stanice, filterska postrojenja, rezervoari, regulacioni šahtovi), a ovaj broj se povećava iz godine u godinu izgradnjom novih objekata.
Sistem je koncipiran tako da sve prikupljene informacije sa objekata se prenose do pet podcentara, a dio informacija uglavnom mjerenja nivoa, protoka, pritisaka i struja motora se proslijeđuju u dispečerski centar.
Prenos podataka od objekata do podcentara i dispečerskog centra se ostvaruje preko vlastite radio mreže i kablova.

Da bi se moglo upravljati i pratiti stanje na objektima neophodno ih je opremiti raznim vrstama mjerača, pretvarača, signalizatora i izvršnih organa (mjerači protoka, nivoa, pritiska, pretvarači napona, struje, javljači provale, motorizovani zatvarači, izvršni releji..). Iako je na objektima instalirano 104 mjerača nivoa, 107 mjerača protoka, 72 mjerača pritiska, 130 motorizovanih zatvarača potrebno je još jako puno sredstava da bi se svi objekti, obuhvaćeni telemetrijom, potpuno opremili mjernom opremom i izvršnim organima.
Za prikupljanje podataka i izvršavanje upravljačkih funkcija na objektima koriste se programabilni logički kontroleri renomiranih proizvođača ove vrste opreme: Motorola, Allen Bradley, Mitsubishi, Meller. Podcentar je mjesto koncentracije svih informacija sa objekata, koji mu tehnološki pripadaju. Informacije se prihvataju i obrađuju na računaru kako bi se na jednostavan način omogućilo dežurnom osoblju „on line“ praćenje stanja na objektima, kao i izdavanje komandi. Dio informacija, koje su dovoljne za sagledavanje funkcionisanja kompletnog vodovodnog sistema, iz podcentara se proslijeđuje u dispečerski centar. Informacije se prenose radio putem između računara u podcentru i dispečerskom centru. Na osnovu raspoloživih podataka dispečer daje instrukcije osoblju u podcentrima kakve manipulacije (akcije) treba preduzeti. Obzirom na jako veliki broj objekata bez posade i njihovu veliku udaljenost od podcentara i dispečerskog centra danas je nezamislivo upravljati ovako velikim vodovodnim sistemom bez telemetrije. Stoga treba preduzimati sve da se ovaj sistem održi u punoj funkciji uz istovremeno održavanje i kompletiranje mjerno regulacione opreme na objektima.

Даљинско очитавање водомера

Daljinsko očitanje vodomjera

Sitem daljinskog očitanja KJKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Sarajevo egzistira već 10 godina i do sada u jedan od sistema (mobile reading i fix network) uvezano je više od 10 000 vodomjera.
Fizikalanu veličinu, u našem slučaju utrošak voda kao neelektričnu veličinu pretvoriti u električnu veličinu i to pomću senzora, kod kojeg neelektrična veličina utiče samo na promjenu neke električne veličine (otpora, kapaciteta, induktiviteta) koji za svoj rad moraju imati električnu energiju predstavlja polazni uslov za izbor sistema daljinskog očitanja. Kada su u pitanju senzori koji se koriste za mjerenaja utroška vode oni se u principu sastoje od elektronskog dijela i mehaničkog dijela-pointera, koji se nalazi na vodomjeru (reed davač impulsa smješten na vodomjeru).
Komunikacijske mreže koje se koriste u KJKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Sarajevo:
– Kablovska veza između elektronskih komponenti -protokol EN1434, tz. M-Bus sistem
– Radio komunikacija između elektronskih komponenti na frekvenciji 433 MHz i 868 MHz (senzorski
čvorovi male potrošnje), tz. radijski sistem
Komunikacija unutar mreže uspostavlja se aplikacijama proizvođača opreme (Sensus, Relay, Actaris i Itron)

Mobile reading

Ovaj sistem daljinskog očitanja u Vodovodu Sarajevo nastao je iz potrebe da se ubrza sam postupak očitanja vodomjera i obrade velikog broja podataka. Obrada podataka se zasniva na uvođenju baza podataka potrošača, automatizuju se finansijski elementi obrade podataka i izdavanja računa, a istovremeno se otpočinju i prvi pokušaji automatizacije i procesa očitanja i sakupljanja podataka. Prilikom ovog daljinskog očitanja uloga očitača je svedena na mjeru da on treba da dođe u domet uređaja koje očitava i da obiđe cjelokupni očitački hod (ljudski faktor je svedena na najmanju moguću mjeru).
Principijelno sistem se realizuje na sljedeći način:
– Podaci se iz baze podataka prenose na ručne računare
– Očitači odlaze na teren i vrše očitanje vodomjera
– Povratkom automatski se podaci prenose u bazu podataka potrošača

Kablovska veza

Ovakav vid veze između elektronskih komponenti – daljinskog očitanja vodomjera se vrši pomoću tz. impulsnih vodomjera, elektronike za brojanje impulsa i centrale za očitanje na kojoj je moguće kompletnu potrošnju očitati na jednom mjestu. Postoji nekoliko konfiguracija ovog sistema koji se do sada koriste, ali u osnovi svakog sistema je da se on zasniva na kablovskoj vezi između senzora-vodomjera i centrale za očitanje

Radio komunikacija

– između elektronskih komponenti – daljinskog očitanja vodomjera se sastoji od vodomjera koji su pripremljeni za instaliranje elektronike za radijsko očitanje – senzorskih čvorova koji vrše brojanje i prenos signala do očitača – ručnog računara pomoću radijskih talasa. Senzorski čvor se direktno instalira na vodomjer i sa njim čini jednu cjelinu – klip varijanta ili se senzorski čvor veže za vodomjere sa impulsnim izlazom. Očitanje se vrši pomoću radio recivera koji očitač nosi sa svojim ručnim računarom za očitanje. Očitanje se vrši sa velike udaljenosti i do nekoliko stotina metara, zavisno od prepreka na terenu, ali uvijek bez ulaska u stanove. Sistem ima izuzetne prednosti u primjeni zbog izuzetno jednostavne montaže, baterijskog napajanja i mogućnosti individualnog rješavanja pojedinačnih mjernih mjesta.
Međutim, idealnog riješenja sa ovim sistemima nema jer je nemoguće isključiti i vizelno očitanje vodomjera koji nemaju „komponentu“ daljinsko očitanja, a zbog nekih prednosti i nedostataka oba sistema (m-bus i radijskog), stvarno stanje na terenu je takvo da u istom očitačkom hodu možemo imati zastupljene sve sisteme očitavanja: vizuelno, m-bus i radijsko očitanje. Osnovni zahtjev je da očitač u jednom očitačkom hodu završi s procesom očitanja što treba obezbijediti pravilnim izborom sistemskog hardverskog i softverskog rješenja. Kombinacijom M-Bus sistema i radijskog sistema moguće je riješiti sve probleme očitanja (zgrade, šahtovi, nedostupna mjesta i dr.), a pomoću funkcija data loggiranja moguće je efikasno pratiti gubitke u mreži.

FIX network

Stalnim povećanjem broja potrošača – mjesta za očitanje javila se potreba za uvođenjem novih telekomunikaciskih tehnologija prenosa podataka. Nakon potpisivanja „Sporazuma o poslovnoj saradnji“ u aprilu 2009. god. između KJKP Vodovod i kanalizacija i KJKP Sarajevogas i nadogradnje postojećih komunikaciskih mreža oba preduzeća, pokrenuto je neovisno očitanje vodomjera i plinomjera na lokalitetu Bjelašnice GPRS sistemom prenosa podataka od strane Vodovoda i Sarajevogasa.
Fix network očitanja mjerača/vodomjera kod kojeg se očitanje vrši s jednog centralnog mjesta, bez ljudskog faktora (očitača) s mogućnošću neograničenog broja očitanja u određenom periodu i faktički predstavlja jedini sistem očitanja koji predstavlja stvarno daljinsko očitanje bez uticaja čovjeka.
Fix network se zasniva na postojećim sistemima daljinskog očitanja (mobile reading) kod kojih se vrši nadogradnja postojećih sistema da se omogući prenos podataka pomoću GPRS tehnologija. Sistem predstavlja najeftiniji način sakupljanja i prenosa podataka i daje neslućene mogućnosti po pitanju očitanja mjerača/vodomjera i praćenja gubitaka u mreži. Uspostava fix netvorka potpuno je automatizovala proces očitanja(automatic meter reading). Uspostava fix netvorka za mjerenje i otkrivanje gubitaka u vodovodnom sistemu daje takođe neslućene mogućnosti.

Испитивање квалитета воде

Voda kao nezamjenjljiva životna namirnica zauzima posebno mjesto među faktorima životne sredine, od kojih zavise život i zdravlje ljudi kao i privredni i kulturni razvoj društva. Voda je dobro od općeg interesa, predstavlja bogatstvo svake zemlje, nalazi se u društvenoj svojini, a služi za zadovoljenje općih i pojedinačnih potreba.

Voda je neophodna za održavanje života uopće i čini 60-70% tjelesne težine.

Sa higijenskog aspekta voda je značajna ne samo kao osnovna životna namirnica i sredina u kojoj se odvijaju složeni biohemijski procesi, već i stoga što se sa njom mogu prenositi uzročnici mnogih zaraznih oboljenja i hemijskih toksičnih materija.
Epidemiološki značaj vode je veliki, svake godine u svijetu umire oko 3 miliona ljudi zbog upotrebe neispravne vode za piće. Zbog značaja vode i njenog višenamjenskog korištenja ona uživa posebnu zaštitu i koristi se na način propisan zakonom. Voda nehigijenskog kvaliteta može da ugrozi zdravlje na više načina.
Služba za sanitarnu zaštitu i kontrolu voda, KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o., Sarajevo u okviru svojih svakodnevnih aktivnosti poduzima niz mjera zaštite vodovodnog sistema kako bi brzim izvještavanjem pokrenuli sve relevantne subjekte u firmi i u Kantonu Sarajevo sa ciljem uklanjanja i sprečavanja svih pojava koje predstavljaju neposrednu opasnost po kvalitet podzemnih i površinskih voda koje su u funkciji vodosnabdjevanja grada Sarajeva.
U organizacionom smislu, ovu službu čine dva odjeljenja:

1. Odjeljenje za tehnologiju i sanitarnu zaštitu;
2. Odjeljenje za fizičko-hemijske i bakteriološke analize vode-Pogonske i Centralni Laboratorij

Upozorenje građanima
U interesu čuvanja zdravlja Vas i Vaših najbližih, posebno djece i staraca koji predstavljaju osjetljiviji dio populacije, želimo Vas upozoriti da ne koristite vode za piće i sanitarnu potrebu, sa izvorišta vode za koja niste sigurni da su pod stručnim monitoringom i da se vrši dezinfekcija vode.
Ako Vam je voda sa lokalnog i seoskog individualnog vodovoda neophodna, naš savjet je da obavezno potražite pomoć stručnog lica koje će Vam dati instrukcije šta raditi u tom slučaju

Инструменти за испитивање водомера

JKP „Vodovod“ još davno je prepoznalo značaj tačnosti i pouzdanosti mjernja potrošnje vode i donijelo odluku da se krene u izgradnju i opremanje moderne Laboratorije za ispitivanje i kalibraciju vodomjera, koja če omogučiti maksimalnu tačnost i pouzdanost instalisanih vodomjera u sistemu mjernja i obračuna potrošnje vode. Krajem 2004. godine vlastitim sredstvima izgrađena je i puštena u funkciju trenutno jedna od najmodernijih Laboratorija za ispitivanje i kalibraciju vodomjera nominalnih prečnika do DN 40 mm.

Da bi sve tehničke aktivnosti koje se provode u Laboratoriji bile prihvaćene i potvrđene i od strane nadležnih institucija sa državnog i međunarodnog nivoa, a time osigurana i dodatna garancija korisnicima naših usluga u kvalitet, tačnost i pouzdanost ispitivanja, kalibriranja i verificiranja vodomjera, prema Institutu za mjeriteljstvo BiH, a u skladu sa Zakonom o mjeriteljstvu BiH, pokrenut je zahtjev za imenovanje laboratorije za obavljanje poslova ispitivanja i verificiranja vodomjera, koji je 2005. godine izvršio provjeru rada iste i na osnovu uvida u dokumentaciju, način i metodologiju rada donio Rješenje o imenovanju laboratorije za poslove verifikacije vodomjera nominalnog protoka do DN 40 i dodijelio nam mjeriteljski žig kojim se vrši blombiranje vodomjera nakon završenih ispitivanja/kalibriranja.

Od tada, pa sve do danas, Institut za mjeriteljstvo BiH vrši stalni nadzor nad radom Laboratorije i na isti još nikada nije stavljena niti jedna primjedba, kao ni dovedeni u pitanje dobijeni rezultati. Na osnovu rezultata nadzora i periodičnih provjera osigurali smo i zadržali visok stepen kvaliteta i pouzdanosti svih rezultata, te smo i danas još uvijek jedina Laboratorija za ispitivanje i kalibraciju vodomjera koja posjeduje vlastiti mjeriteljski žig i koja samostalno može da vrši verifikaciju vodomjera.
Kako je ovo samo jedan od koraka kojim se dokazuje kvalitet i osigurava povjerenje u odnosima sa kupcem, pokrenut je i projekat akreditacije laboratorije po međunarodnom standardu ISO/IEC 17 025:2006 , kojim se mora potvrditi kompetentnost, nezavisnost i nepristrasnost u organizacionom i tehničkom smislu.
Cjelokupan rad laboratorije usklađen je sa svim zahtjevima navedenog standarda, definisan svim potrebnim dokumentima i procedurama, i postavljena takva unutrašnja organizacija gdje Laboratorija ima takvo mjesto gdje je u potpunosti eliminisan bilo koji moguči negativan uticaj rukovodstva na njezin rad, a prevashodno u domenu tehničkih prosuđivanja i rezultata ispitivanja/kalibriranja.
Ocjenjivanje rada Laboratorije prema zahtjevima standarda ISO/IEC 17 025:2006 izvršio je Institut za akreditiranje BiH, čiji stručni nalazi su potvrdili da je Laboratorija organizovana, kompetentna, nezavisna i nepristrasna u obavljanju svih svojih aktivnosti, te da kao takva ispunjava sve zahtjeve međunarodnog standarda BAS EN ISO/IEC 17 025 , što je i rezultiralo odobravanjem akreditacije.